Prevoditelji i recesija. Kako opstati?

Prevoditelji i recesija. Kako opstati? Nijedna industrija nije neovisna, pa ni prevoditeljska. Kad su naši klijenti pod pritiskom i mi to osjećamo. Ovaj tekst donosi savjete kako opstati na tržištu.

Hrvatska ne bilježi rast BDP-a od 2009., a razdoblje takozvanog sveopćeg ekonomskog propadanja, popularno zvano recesijom, osjeća se u svim sferama ljudskog života, pa tako ni prevoditeljska branša nije pošteđena. U lijepoj našoj Hrvatskoj, većina nas je sretna ako uopće ima posao, a imamo li još uz to posao u struci, možemo slobodno zahvaliti našoj sretnoj zvijezdi te u sveopćoj konkurenciji za radna mjesta, uvijek raditi taj posao najbolje što možemo i neprestano se usavršavati.

No što recesija zapravo znači za nekoga tko se profesionalno bavi prevođenjem, u Hrvatskoj u 21. stoljeću? Prvo, manja je potražnja za prijevodima. Tvrtke se sve više trude srezati svoje troškove, što često znači da će im biti isplativije za potrebe prevođenja uposliti osobu “iznutra” ili pak nekog tko nije profesionalni prevoditelj pa stoga nudi svoje prijevode po vrlo niskoj cijeni.

Nažalost, baš zbog podcijenjenosti prevoditeljskog zanimanja, među ljudima vlada zabluda da “prevoditi može svatko”, pa zašto ne proći što jeftinije? Prvo dovodi do druge točke, a to je da u takvoj klimi masovno snižavanje cijene prijevoda postaje neizbježno. Također, klijenti postaju sve domišljatiji u traženju različitih popusta na prijevode, koji su ponekad legitimni (kao što su popusti na ponavljanja unutar teksta i slično), no često su i neopravdani (poput DTP-a u toj razini da uvelike zalazi u sfere grafičkog dizajna), a prevoditelji na njih ipak mahom pristaju.

No, moramo se zapitati, kakav će utjecaj takav stav među prevoditeljima imati na našu profesiju in the long run? Osobno, mislim da postoji neka granica cijene i isporučene kvalitete ispod koje ni jedan prevoditelj nebi trebao pristati raditi. Možda je moje mišljenje pomalo idealističko, no prevoditelj mora osvijestiti činjenicu da, ako on sam ne cijeni svoj posao dovoljno da postavi te granice, niti klijenti sigurno neće.

Zato, na koji god način bili uključeni u prevoditeljski business, bilo to simultano prevođenje, pisani prijevodi, iznajmljivanje opreme za simultano prevođenje ili pak nudite ovjerene prijevode kao sudski tumač, imajte ovo na umu: prevođenje je kruh naš svagdašni, no na nama je da se uvijek trudimo proizvesti taj kruh uz najbolje sastojke koji su nam dostupni te da ga ponudimo po razumnoj cijeni koja neće naštetiti ni klijentima, no ni našoj profesiji.

Te naravno, da uvijek budemo, za mrvicu bolji, od konkurencije.

Za Studio Nixa prijevodi d.o.o. članak napisala Ena Gumbas-Špiranec.