O strojnom prevođenju
Svaki put kada se pojavi neka nova tehnologija za obavljanje neke zadaće koja inače pripada čovjeku, javlja se, katkada opravdano, strah da će ta tehnologija zamijeniti čovjeka i ukinuti potrebu za još jednim zanimanjem.
Ništa drugačija nije ni tehnologija strojnog prevođenja (machine translation). Međutim, upravo zahvaljujući prirodi prevoditeljskog posla, u ovom slučaju taj strah nema osnove te je pozitivniji stav prema MT-u svakako puno korisniji, a imajući u vidu konkurenciju, i neophodan.
Stav o kojem govorim odnosi se na maksimalno iskorištavanje svih prednosti koje MT proizvodi nude. Dok je u svakodnevnom životu MT alat kao što je Google Translate razbio neke od jezičnih barijera i omogućio prosječnoj osobi da u moru informacija koje nam Internet nudi razumije tekstove na preko 60 jezika, u prevoditeljski rad takvi su alati unijeli neke bitne promjene.
Iako je ovo premali prostor za bilo kakvu detaljniju analizu prednosti i nedostataka strojnog prevođenja, valja naglasiti da je njegov najznačajniji utjecaj onaj na vrijeme. Prevođenje uz pomoć MT alata bitno skraćuje vrijeme potrebno za prijevod čime omogućuje bolje pridržavanje rokova, a budući da znamo da je vrijeme novac, dopušta i preuzimanje većeg broja projekata, što naravno utječe na konačnu zaradu.
Naravno, koliko koristi možemo imati od nekog MT alata ovisi u prvom redu o kvaliteti prijevoda koje proizvodi. Ako uzmemo u obzir prirodu jezika, prvenstveno njegovu sklonost višeznačnosti i metaforičnosti, logičan je zaključak da će MT biti najkorisniji za tekstove iz područja u kojima su višeznačnost i metaforičnost ograničeni, dakle u tekstovima tehničke i znanstvene prirode.
Naravno, to ne znači da ne mogu značajnije doprinijeti prijevodu drugačijih vrsta tekstova, već samo da se može očekivati da će taj doprinos u nekoj mjeri biti manji, dok se za književnost može gotovo sa sigurnošću tvrditi da će ostati rezervirana za ljudskog prevoditelja.
Još jedna posljedica korištenja MT alata jest promjena uloge prevoditelja – umjesto prevođenja, čovjek se sada bavi naknadnim uređivanjem ciljnog teksta (post-editing). Iako tehnologija svakim danom sve više napreduje, dostupna rješenja za strojno prevođenje daleko su od savršenosti pa je osim provjere da je izlazni proizvod danog MT alata gramatički ispravan, da su stil i terminologija prikladni te da nema značenjskih pogrešaka, potrebno i osigurati da je prevedeni tekst u duhu ciljnog jezika.
Koliki će biti omjer uloženog rada čovjeka i stroja ovisit će o vrsti teksta i njegovoj namjeni i potrebnoj kvaliteti, tako da se s jedne strane MT alati mogu koristiti za prevođenje čitavih dijelova tekstova ili pak njihova uloga može biti svedena tek na onu podsjetnika koji štedi vrijeme inače utrošeno na listanje rječnika. Dakle, strojno prevođenje nije i neće istisnuti čovjeka, već su i čovjek i stroj nužni dijelovi jednog drugačijeg procesa prevođenja.
